Mucanje je najpoznatiji komunikacijski ali i govorni poremećaj koji se najčešće javlja između 2 i 5 godine života jer je upravo to period u kojem dijete ubrzano usvaja govor i jezik. S porastom kronološke dobi djeteta mogućnost za pojavu mucanja se smanjuje. Učestalost pojave mucanja među djecom predškolske dobi je 2,4 %, i tri puta se češće pojavljuje kod dječaka nego kod djevojčica. Odgovor na pitanje zašto djeca mucaju još uvijek nije u potpunosti poznat. Različite teorije nude i različita objašnjenja. Djeca počinju mucati iz različitih razloga koji se mijenjaju od djeteta do djeteta, pa kada govorimo o uzrocima mucanja zapravo govorimo o kombinaciji mnogih faktora, a najistaknutiji su nasljedne osobine, jezik, te uvjeti rasta i razvoja djeteta. Kada govorimo o mucanju zapravo govorimo o poremećaju govora kojega karakteriziraju slijedeće manifestacije: ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa….), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi ("uh", "aa", "ah"), manja količina govora i sl. Mucanje može početi na različite načine ali bitno je naglasiti da nije svako zapinjanje u govoru ili svaka govorna nefluentnost jednako zabrinjavajuća. U periodu kada dijete usvaja govor tj. u predškolskoj dobi česta je pojava tzv. „normalnih disfluencija“ koje se manifestiraju u jednom do dva ponavljanja sloga ili cijele riječi. Takva fiziološka zapinjanja i ponavljanja uzrokovana su brzim i intenzivnim razvojem mišljenja dok aktivni rječnik djeteta još nije velik, izražavanje nije usavršeno, pokreti govornih organa nisu precizni, a emocionalno uzbuđenje koje prati razvoj govora je veliko. Simptomi koji nam otkrivaju da se radi o blagom ili jakom mucanju, a ne samo o prolaznoj razvojnoj fazi su mnogobrojni, pa tako dijete koje muca ponavlja određene glasove, slogove ili riječi više puta, na mišićima lica ili vratne muskulature prisutni su znakovi napora i napetosti, javljaju se potpune govorne blokade koje traju i po nekoliko sekundi, dolazi do promjene kvalitete glasa, dolazi do zamjenjivanja riječi, kod djeteta se javlja sram i postaje svjesno da nešto s njegovim govorom nije u redu, dolazi do izbjegavanja govora i govornih situacija. Ukoliko kod djeteta prepoznamo neke od opisanih manifestacija potrebno je potražiti savjet logopeda koji će dijete poslušati, procijeniti njegov govor i roditeljima dati daljnje upite za komunikaciju kako bi se smanjila mogućnost ostanka i/ili pojačavanja simptoma.

Kako komunicirati s djetetom koje muca?
Ako želimo pomoći djetetu koje muca da lakše prevlada poteškoće potrebno je prvenstveno osigurati opuštenu kućnu atmosferu. Dobre govorne navike roditelja mogu pomoći djetetu koje muca pa je potrebno razgovarati polako, opušteno i sporo ali pri tome zadržati prirodan tok govora. Od velike je važnosti mucanje prihvatite kao djetetov način govora i nikako ne smijemo dozvoliti da dijete pomisli kako vjerujemo da je mucanje nešto pogrešno. Zato nemojte kritizirati djetetov način govora, nemojte ga ispravljati ni tražiti od njega da ponovi riječ ili rečenicu na kojoj se pojavilo mucanje. Prilikom razgovora potrebno je smireno slušati što dijete govori bez požurivanja i opominjanja, a na svako djetetovo pitanje dati razumljiv i smiren odgovor. Pitanja koja postavljamo djetetu trebala bi biti precizna i jednostavna. Dijete se ne smije izolirati iz okoline, potrebni ga je poticati da sklapa prijateljstva s drugom djecom, da razvija svoje interese i na taj način mu omogućiti da bude zadovoljan sa sobom. Pohvale i pozitivna ohrabrenja su uvijek poželjna jer pomoću njih pomažemo djetetu da izgradi bolju predodžbu o sebi.

Kada potražiti pomoć?
U slučaju da se posumnja, ali se ne može ustanoviti da li je riječ o mucanju ili tek prolaznim smetnjama izgovora, potrebno je obratiti se logopedu. Prema mišljenju većine stručnjaka, rano otpočinjanje liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi.
Ako kod djeteta koje muca postoje ove činjenice, tada se treba hitno javiti logopedu:
- Ako ste zabrinuti i/ili nesretni zbog djetetovog govora

- Ako netko od uže obitelji ima problema s mucanjem

- Ako se ponavljanja glasova i/ili slogova događaju sve češće

- Ako dijete pokazuje znakove frustracije ili je jako uznemireno zbog svog govora

- Ako je na djetetovom licu ili vratnoj muskulaturi prisutna povećana napetost i napor prilikom govora

. Ako dijete izbjegava govorne situacije 

Logopedski kabinet ABC za časopis „Bebe“ siječanj 2008